En distintas partes del país han surgido o se han fortalecido iniciativas que vinculan a los consumidores con los productores del campo que cultivan y elaboran alimentos, favoreciendo una dieta más saludable y un circuito de consumo justo. Las experiencias en Ciudad de México, Puebla, Tlaxcala y Veracruz nos dicen qué tan eficaces son estas redes alimentarias alternativas para superar las limitaciones que impuso la pandemia por covid-19.
Ti’ jejeláas kúuchilo’ob way noj lu’umila’ ku jóok’ol túumben meyaj ku kaxtik u naats’ik máaxo’ob ku maanalo’ob yéetel ajmeyajo’ob paak’ik yéetel beetik janalbe’enba’alo’ob, beyo’ ku yáantik u ma’alob tséntikubáaj máak yéetel tu beelil u ma’anal janalbe’en. Bix u bin le meyaj tu kaajil Ciudad de México, tu petenilo’ob Puebla, Tlaxcala yéetel Veracruze’ ku ye’esik to’on wa ma’alob u meyaj le jejeláas kúuchilo’ob ku beetiko’ob janalbe’enba’al ti’al u seeb máansa’al talamilo’ob tu taasaj u paak’be’en k’oja’anil covid-19.
Ta jujun tsop yosilal México ach’ to lik talel ta stsatsubtasel k’uxi xu’ ta x-abtejik ta nopol no’ox li jchon ve’liletike xchi’uk li buch’utik ta slajesike, ti ja’ik li jts’unolajeletik xchi’uk li jmeltsan ve’liletike, ti ja’ik buch’utik yich’ojik smelol k’uxi oyuk lekil ve’lil ta komon. Li abtel spasojik ta steklumal México, Puebla, Tlaxcala, xchi’uk Veracruz ja’ ta xal stuk k’u yelanil oy tajmek slekilal, ti ja’ yabtel komon tsobol jchonve’liletike, ti abtelal taje laj yich’ pasel sventa mu’yukuk vi’nal skoj ti chamel covid-19.